Guca
Säule 01

powered by Helmdach WEB

© Copyright 2005 Mustermann.de
www.turistickaprizma.net Sa nama je korak brži

Guča 2007
Kada kročite na tlo male varošice u Dragačevu, obojene duhom ovog naroda, zvuk trube obuzme vas kao neka čudna magija. Sva čula se otvore, prorade, počne da vas trese ‘’trubačka groznica’’ sada već poznata milionima ljudi.

Sabor ukorenjen u dušu naroda
Guča je fenomen. Ne poznaje granice, starosne, verske, državne. Svi dišu istim plućima i svi se njišu u istom ritmu. Francuzi, Nemci, Slovenci, Rusi, Bugari, sa šajkačama i srpskim zastavama, uživaju…Za njih je ovo opštenarodno veselje, nešto što mogu doživeti samo tu, u trubačkoj republici Guči. Anarhija uokvirena u doze dozvoljenog daje poseban štimung prestonici trube.
Ne na silu, već nekako usputno i spontano, protkano dušom naroda i željom da se očuva ono što je srpsko, Sabor trubača u Guči postao je naš brend.
Niko nije ni slutio da će iz jedne male, lokalne muzičke manifestacije, održane prvi put davne 1961. godine, izrasti megalomanski trubački festival. O tom fenomenu već četrdeset sedam godina pišu sociolozi i etnomuzikolozi. Njihova istraživanja ističu da je sabor doživeo uspeh od prvog dana samo zato što se duboko ukorenio u dušu naroda i bogatu izvornu tradiciju.
Danas smo svi ponosni što Srbija ima Guču i trubu ali valja znati da je put do uspeha najveće trubačke manifestacije bio težak i trnovit. Jurišali su na sabor , često bez milosti, razni političari, činovnici, belosvetski pomodari koji su hteli da ga iskorene iz narodne tradicije i podčine trenutnim interesovanjima. Međutim, on se do danas održao u punom sjaju i svetli na svih sedam kontinenata dušom srpskog domaćina spremnog da dočeka, ugosti i isprati…

Slika koja vraća osmeh Srbiji
Slika koju ponesete iz Guče u svet je naša istina. Srbi vole da zapevaju, zaigraju i za pojas zadenu. Njihovo kolo uvek je otvoreno za sve ljude dobre volje bez obzira iz koje zemlje dolaze. Ono će vas povesti na čiste izvore srpskog duha i tradicije. Probaćete jedinstven svadbarski kupus iz zemljanog lonca , kopački pasulj, pečenje na dragačevski način, beli mrs i našu šljivovicu za koju stranci kažu da je bolja od bilo kog viskija. Od uranka do zaranka u svakom segmentu Sabora trubača naćićete dušu Srbije koja je raskinula dugogodišnje stege i pokazala svetu svoje pravo lice.
Lude noći u Guči u znaku su lepih žena, pesme, daira, trubačkih orkestara i razuzdanih oblina trbušnih plesačica. Devojke na ramenima mladića oskudno odevene, sa pištaljkama u ustima, zvižde, vrište, pevaju i padaju...Mladići plaćaju trubače da sviraju još jednu, pa još jednu i opet iznova do ranih jutarnjih časova. Neka čudna, pozitivna energija lebdi iznad ove varoši spajajući i nespojivo, a zvuka trube saborašima nikada dosta.
Konačno, ono što stranim posetiocima zaledi krv u žilama je takmičenje najboljih trubačkih orkestara koje se kao filing održava poslednjeg dana sabora. Okupe se veseli saboraši, političari, glumci, muzičari... Puno je stranih državljanja ali nema straha od nerazumevanja. Svi oni u Guči govore istim, jezikom trube.
U ovoj maloj varoši, za vreme sabora trubača, rađa se velika slika Srbije. I ta slika vraća osmeh našoj zemlji. Kada bilo gde u svetu pomenete najveću trubačku i muzičku feštu iz Guče, lica stranaca se ozare. Truba-Guča-Srbija asocijacija su za jednu novu, pravu Srbiju koja ima bogatu, kulturu, tradiciju, visok prag tolerancije i gostoprimstva i vrhunske umetnike kojima se divi čitav svet.

Piše: BEBA BOJOVIĆ
Guca 2007
Guca 2007
SVIMA RAZUMLJIV JEZIK TRUBAČKI

Slika koju ponesete iz Guče u svet je naša istina. Srbi vole da zapevaju, zaigraju i za pojas zadenu. Njihovo kolo uvek je otvoreno za sve ljude dobre volje baz obzira iz koje zemlje dolaze. Ono će vas povesti na čiste izvore srpskog duha i tradicije

U trubi je duša naroda, a Sabor trubača u Guči izvorna je slika Srbije. Koga jednom za dušu "ujede" zvuk limenog instrumenta taj zna da nema veselije i gostoprimljivije zemlje od Srbije. Sabor trubača učinio je da srpsko izvorno stvaralaštvo doživi renesansu, bude prihvaćeno od mladih i starih i postane zaštitni znak turizma Srbije...
Guca 2007